Preslušajte zvuk Vezirovog mosta
Najpoznatiji „osmanski“ most, koji danas predstavlja jedan od prepoznatljivih simbola glavnog grada Podgorice, je most Vaka Đurovića, nekadašnji Vezirov most (danas prepoznat pod tim imenom). Ovaj most je sagradio Veliki vezir Mehmed – Paša Sokolović u XVIII vijeku, po kojem je ime dobio i čuveni most u Višegradu. (Andrić, 2012) Ovaj nekada jedini podgorički most na rijeci Morači, bio je raskrnica puteva prema Spužu i Nikšiću i povezivao je tursku i crnogorsku teritoriju (Staru Crnu Goru). Most je imao veoma burnu istoriju, pa je više puta rušen i rekonstruisan, čime je izgubio dosta od nekadašnjeg izgleda.
Po Rahović, postoji nekoliko starih crteža Vezirovog mosta, kao i neki članci u novinama. Neki crteži koji su potpisani samo inicijalima sežu u XVIII vijek, dok je pruski kapetan Hator ostavio jedan nevješti crtež iz 1876. godine. Most je imao „magareća leđa“ što je tipična karakteristika svih tuskih mostova. Po Markušu, most je arhitektonski vrlo sličan mostarskom mostu, po obliku svoda, polukružnog profila i visini mosta prilikom srednjeg vodostaja rijeke (23 metra). (Rahović, 2009c)
U originalu, to je bio lučni kameni most sa stražarskim kulama na obije strane, koje su čuvale drugu obalu Morače od napada crnogorskih plemena. Most je u to vrijeme bio glavna poveznica između dvije zemlje i bio je od ključnog značaja za trgovinu. Po jednom putopiscu „njegova strma kaldrma imađaše takvu širinu da su dva obijesna konjanika mogla uporedo projahati preko mosta.“ Osim mjesta i imena, novi most sa starim Vezirovim mostom nema ništa zajedničko.
Iako neosnovane, neke legende o nastanku mosta vezuju se i za Mehmed – Pašu Bušatliju, pa Petrović smatra da je Mehmed Paša, da bi se osvetio Bratonožićima koji su pružili utočište Kučima nakon turske pohare Kuča, dao naredbu da se iz Bratonožića pokupi krupna i sitna stoka, koja je prodata, a od dobijenog novca sagrađen je Vezirov most. (Petrović, 2001, p. 260)
Takođe, postoji i legenda da je Mehmed – Paša zahtijevao od graditelja mosta da kreč, koji se koristio za zidanje, ne gase vodom, već jajima i mlijekom. Smatra se da je upravo taj Mehmed-Pašin zahtjev prouzrokovao veliko zakašnjenje u izgradnji mosta, a u isto vrijeme poboljšao kvalitet konstrukcije. (Jakšić Stojanović et al., 2020, p. 71) Vezirov most je temeljno rekonstruisan 2000. godine (projektant Mladen Ulićević), a tada je i proširen postojeći kolovoz. (Burzan, 2016b, p. 97) Današnji izgled mosta malo ili skoro nimalo ne podsjeća na originalni most.
Fotografije izvor: 01 – Frejm preuzet iz serijala “Podgorički mostovi” RTCG (Autorka: Nada Rahović)
02 – Fotografija preuzeta iz knjige “Tamne sjene nad Tabačkim mostom ili najezda modernih Huna” (Autor: Abdulah Abdića)
